Kol'ko nisko idemo, moze li uopce nize
mozda nam se dig'o zanos, al' standard nam se ne dize
dani ponosa i slave i minusa na tekucem
mi ne zivimo, mi prezivljavamo
sta ostavljamo nasem buducem narastaju
dugove, racune, rate kredita nas guse
a nemamo ni kune
kombiniramo kako odgodit' placanje, bar za desetak dana
jebo zivot kad na karticu se kupuje hrana
di smo sad, stara stednja se otopila
osla na ono bitno, pojela se i popila
bez svega smo ostali, prenaglo nas je pogodilo
ko uopce zna sto se to prek' noci dogodilo
Koga da pitam, brate
ko ce mi dat' odgovore
reci bilo sta osim
da je moglo biti gore
Sve te tisuce, hiljadarke, konjanici i rudari
stavljali davno na stranu, za neki san da se ostvari
nestali u brojkama, brojke ko snijeg okopnile
dok mi smo prezivljavali, zivotne stvari poskupile
i di smo sad
napokon mirni, napokon slobodni, napokon u svojoj drzavi
al' sad smo siromasni
dali smo svoje snove za ovu zemlju i nije nam zao
al' usput se nasao domoljub veci od nas
pa pokrao sav visak
radili, al' nisu nas cijenili
mjesecima cekali da plate trud sto smo ulozili
di smo sad, opet sve ispocetka
za kol'ko nisko idemo, od ponedeljka do petka
kol'ko danas vrijedi nas rad
imali smo, sad nemamo, di smo sad?
Samo zivimo iz dana u dan
i svaki san davno nestao je izbrisan
koga da pitam, brate
ko ce mi dat' odgovore
reci bilo sta osim da je moglo biti gore
I di smo sad?
jos cekamo bolje sutra
mozda naivno se nadamo istim stvarima
dok iznutra cijeli sistem zakazuje
nema pravde da nas stiti
nema postene vlasti, sve sami konvertiti
obecanja su jeftina a zivot je tako skup
pa su uzor kriminalci, sta ces, nije narod glup
hoce standard, hoce lovu, hoce zivit', hoce sve
a to cekaju i cekaju, i cekaju i popizde
jer nema smisla, rezije su visoke
minus je preduboko
sve to traje predugo, narod puk'o
jedni kukaju sto jucer bilo bolje neg' danas
drugi divljaju, galame dok ih puca nacionalni zanos
i pitam te, pitam te di smo sad
dalje radimo na crno ispod cijene, al' do kad
ko ce vratit' dostojanstvo, ko ce platit' punu cijenu
dat' nam tol'ko kol'ko vrijedimo
da stvari jednom krenu
vise gubimo strpljenje, samo brojimo probleme
sve sto imali smo nemamo, i tesko nam je breme
pa na kraju svatko zapita se
kolko nisko spao sam
pa kako onda ostat' ponosan
Samo zivimo iz dana u dan
i svaki san davno nestao je izbrisan
koga da pitam, brate
ko ce mi dat' odgovore
reci bilo sta osim da je moglo biti gore
I reci mi da smo mogli promijeniti svijet
(reci mi, molim te)
i da ce djeca sto dolaze imat' nasljedje za ponijet'
i reci mi da nismo sve dobro unistili
i da cu moci
mirno spavati.. od savjesti
Reci mi da mozemo izgraditi, da nije prekasno
i ako zakazem daj mi snage, stvorit' nesto prekrasno
i vec sutra volio bih otvorit' oci, pa da budem zahvalan
al' ne mogu pa stisnem zube, i hodam iz dana u dan
Tags: elemental
